Slave u jesen: 5 slavskih običaja koje deca treba da upoznaju
Bliže nam se najveće jesenje slave, pa je vreme da se podsetimo kako se tradicionalno obeležava ovaj važan dan za naš narod i za mnoge porodice. 🍂
Slave su najvažniji dani za porodicu, dani kada se obeležava svetitelj, zaštitnik doma. To su praznici na koje se gosti ne pozivaju, a kuća je od ujutru puna. Izdvojili smo pet slavskih običaja koje bi svako dete trebalo da upozna, a najbolje ih upoznaje kada i samo učestvuje u njima.
Svi pomažu u raspremanju kuće
Na selu se kuća i dvorište sređuju danima pre slave, i u tome učestvuje cela porodica. Domaćica priprema hranu, poslastice i slavsku trpezu, domaćin obavlja teže poslove oko kuće i donosi vino iz podruma, a deca pomažu da se iznesu stolice i postavi sto. Sve mora biti spremno kada prvi gost zakuca na vrata.
U knjizi „Jesen na našem selu“ opisano je kako se priprema slava: mama se stara o glavnom jelu i poslasticama, a tata i deda postavljaju stolove i stolice u velikoj sobi. Celu porodicu zajedničko pripremanje posebno raduje i zbližava, jer tada pomažu jedni drugima, druže se i šale. 🫶🏼
Slavski kolač i žito
Pored ukusne hrane, vredne domaćice za slavu mese slavski kolač (poseban hleb) i kuvaju slavsko žito (pšenica sa orasima i suvim grožđem).
U priči iz knjige, nekoliko dana uoči slave u kuću dolazi sveštenik da pročita molitvu i osveti vodicu u činiji, a baka sa tom vodom mesi slavski kolač. Dok ona mesi, deca melju orahe koje će dodati u slavsko žito.
Slavska sveća i vino
Domaćini pale slavsku sveću i donose vino. Na slavskom stolu sveća gori pored kolača, a na našim fotografijama ukrašena je trobojkom. Vino ima svoje mesto i u crkvi i za stolom, kada stignu gosti.
Slavsko jutro počinje u crkvi
Slavsko jutro počinje odlaskom u crkvu, gde se osveštava kolač. U knjizi "Jesen na našem selu" deda rano ujutru nosi slavski kolač, žito, sveću i vino u crkvu, gde sa sveštenikom prelama kolač. Kod kuće se u međuvremenu sprema hrana i uređuje prostor za goste.
„Srećna slava, domaćine!“
Na sam dan slave kuća je puna gostiju. Slavski običaji se razlikuju od kraja do kraja Srbije, ali jedno je svuda isto: slava se čestita rečima „Srećna slava, domaćine!“, uz mnoštvo lepih želja za zdravlje i napredak kuće i ukućana. Domaćin drži zdravicu i izgovara molitvu, čuvajući veru i stare običaje.
U knjizi goste najpre služe žitom i vinom. Deda zdravicom poželi dobrodošlicu svim gostima i svakome podeli parče slavskog kolača, uz želje za zdravlje i sreću u domu. Zatim sledi svečani ručak, od supe i sarme, preko salata i zimnice, do pečenja i sitnih kolača. A deca se najviše raduju drugarima koji tog dana dolaze, igri i maminim kolačima.
Kako deca najbolje uče o slavi
Deca o slavi uče najbolje iz onoga što vide i u čemu učestvuju. Zato ih pozovite da pomognu: da ukrase žito, postave sto, dočekaju goste i posluže žito. Objasnite im zašto gori slavska sveća i zašto se kolač okreće. Tako se običaji ne zaboravljaju, nego nasleđuju. ❤️
Slava na selu, u knjizi „Jesen na našem selu“
Znamo da se danas slave u gradu i na selu dosta razlikuju. Zato sam želela da deci i roditeljima što bliže približim ovu važnu srpsku tradiciju kroz knjigu „Jesen na našem selu“. U njoj zajedno sa decom možete čitati kako se slava slavi na selu: uz šporet, višednevnu pripremu hrane i poslastica, zdravicu domaćina, punu kuću gostiju i važne običaje. 🏡
Ako mene pitate, ova knjiga je najbolji poklon za svako dete koje želi da upozna tradicionalni život na selu. 🎁📚
Želite da pročitate još o slavi? U objavi Listamo knjigu „Jesen na našem selu“ prelistavamo knjigu stranu po stranu, zajedno sa poglavljem o krsnoj slavi: slavskim kolačem, svećom, gostima i dedom koji drži zdravicu. U tekstu Jesmo li zaboravili kako izgleda naše selo? pišem o tome po čemu se naše seosko imanje razlikuje od farme i kako moje knjige vode decu kroz naše običaje, od krsne slave i Božića do Vaskrsa i seoskog vašara. A u objavi Prvi dan jeseni krsna slava je među jesenjim pričama iz knjige, uz berbu kukuruza, zimnicu i šumske plodove. 📖
A koja je vaša najdraža uspomena sa slave?
← Nazad na Dnevnik